Nemate volje za učenjem, čini vam se da beskonačno dugo sjedenje nad knjigom ne daje nikakve rezultate pa, po dobrom, starom običaju, odgađate posao za večer prije ispita. Šalica (dvije, tri) turske kave, skripta (koja se čini još deblja nego kada ste je zadnji put prolistali) i maraton počinje. Ujutro ste pospani, a sve što ste prošlu noć pročitali se izmiješalo. Naravno, obećajete si da ćete sljedeći put početi spremati ispit na vrijeme, barem 15 dana ranije. Samo, sljedeći put, umjesto suhoparnog čitanja literature, pokušajte ono što pročitate vizualno prikazati – pomoću mentalne mape.

Mind maping je sve poznatija tehnika učenja, a uz to i zanimljivija je. Temelji se na crtanju skica koje olakšavaju mozgu da brže i dugotrajnije pamti. Naime, naš je mozak građen od dvije polutke. Lijeva je logička, analitična i objektivna. Uključena je u govor, čitanje i pisanje.  Desna hemisfera je kreativna. Više prikuplja informacije na temelju slika nego riječi.  Zadužena je za boje, prepoznavanje lica, mjesta, objekata i glazbe. Udovoljimo li objema polutkama, naš mozak brže i lakše pamti.

Mentalne mape osmislio je Tony Buzan, britanski profesor, koji je primijetio kako njegovi studenti imaju problem sa klasičnim učenjem iz skripti jer ne koriste boje, slike i asocijacije. Potaknut tim saznanjem osmislio je nov način pisanja bilješki. Gradivo koje se savladava crta se u obliku krošnje drveta. Glavni problem, tema stavlja se u centar krošnje iz koje se onda granaju područja. Poprilično jednostavno. Na praznom papiru napravimo krug u koji ucrtamo naziv knjige (ili poglavlja koje trebamo savladati). Iz centra se granaju poglavlje knjige (maje cjeline), a iz svakog poglavlja najvažnije teme. Bitno je ključne pojmove popratiti i slikom, koja ih najbolje opisuje jer ćemo tako najbolje pamtiti.

Mentalna mapa posjeduje četiri osnovne karakteristike: predmet pažnje predočen je centralnom slikom na sredini papira, glavne teme predmeta se granaju iz centralne slike, grane formiraju povezanu hijerarhijsku strukturu, grane i podgrane sadrže ključne riječi ili sliku.

Mentalne mape ne prikazuju samo činjenice već i odnose među pojmovima te na taj način olakšavaju pamćenje. Sama izrada mentalne mape zahtijeva dublju obradu informacija. Naime, da bismo mogli napraviti dobru mentalnu mapu moramo prethodno proučiti i razumjeti odnose među pojmovima. Zbog toga je zagarantirano pamćenje već tijekom same izrade mentalne mape, bez nepotrebnog „štrebanja“ podataka.

Dok izrađujete mentalnu mapu, zbog načina asociranja i povezivanja informacija te korištenja simbola i crteža, u pojačanom ste kontaktu s vašim nesvjesnim umom i na taj način koristite i one informacije do kojih samim logičkim razmišljanjem i čitanjem ne možete doprijeti.

Mentalne mape pomoći će vam da:

  • - savršeno planirate
  • - probudite svoju kreativnost
  • - pohranite informacije u dugotrajno pamćenje
  • - pronađete inspirativna rješenja svakom problemu
  • - prisjetite se činjenica kad ste pod pritiskom
  • - pripremite sastanak i organizirate posao
  • - održite zanimljive i sažete prezentacije
  • - stvorite poslovni plan
  • - izradite kvalitetan i zanimljiv životopis…

Mentalna mapa je po definiciji izraz briljantnog razmišljanja i prema tome predstavlja prirodnu funkciju ljudskog uma. To je moćno grafičko sredstvo koje osigurava univerzalni ključ za oslobađanje potencijala mozga. Mentalna mapa može biti upotrijebljena u svakom aspektu života u kojem će poboljšano učenje i jasnije razmišljanje povećati čovjekov učinak.

Bit je mentalnih mapa je to sto se podaci tom metodom pamte i do 70% brže! A i izgledaju mnogo zanimljivije od klasičnih skripti pa svakako pokušajte!