Debata: Obvezni vojni rok – Za ili protiv?

17814112_847232738761661_185363932_n

U zadnje je vrijeme aktualna tema ponovnog uvođenja vojnog roka. Klub mladih Split ugostio je članove Splitske debatne unije i Europske udruge studenata prava (ELSA Split), koji su simulirali modificirani oblik britanske parlamentarne debate. Jedna skupina bila je „za“ uvođenje vojnoga roka, dok je druga iznosila stavove „protiv“ uvođenja vojnoga roka.

Članovi ELSA-e, Marko Kristijan Sarić i Marko Milić, s kolegicom iz Splitske debatne unije Damirom Čotić, simulirali su mišljenje „za“ uvođenje vojnoga roka, dok su „protiv“ uvođenja vojnoga roka bili Matko Gospodnetić i Gloria Delić, također članovi ELSA-e, s kolegom Tomislavom Grgurevom iz Splitske debatne unije.

Govornici simuliraju debatu, što znači da nužno ne zagovaraju vlastite stavove.

Disciplina i buđenje nacionalne svijesti

Model debate obveznog vojnog roka predstavio je Marko Milić, kao premijer u ovoj debati. Trajanje vojnog roka bilo bi devet mjeseci, a obvezni vojni rok je otvoren i za muškarce i za žene. Granica starosti bila bi od 18 do 30 godina. Trajanje od devet mjeseci je sasvim dovoljno jer u tom vremenu se mogu steći određena znanja i iskustva, radne navike i disciplina. Poticanje ravnopravnosti između muškaraca i žena je također predstavljena ovim modelom. Obvezni vojni rok ući će u radni staž svima koji su bili u vojsci tih devet mjeseci. Dva najvažnija argumenta premijera bila su buđenje nacionalne svijesti i disciplina.

Mladi žive u zemlji u kojoj ništa ne znaju. Nadalje, previše olako shvaćaju napuštanje zemlje, smatraju da je to sasvim normalno. Obveznim vojnim rokom to će se popraviti. Disciplina će biti bitna za kompletiranje osobe u svrhu poštovanja svoje zemlje, njihovih građana i svih institucija, ovim je Marić zaključio svoj model obveznog vojnog roka.

Ulaganje u profesionalne vojnike

Kada govorimo o ravnopravnosti, postoje muškarci koji su slabiji i žene koje su jače, pa se tu u samome startu ne može govoriti o ravnopravnosti. Buđenjem nacionalne svijesti potpuno je pogrešno zadržavanje mladih i samim time učenje mladih. Svi smo svjesni toga da Hrvatska jako malo pruža mladima. Trebamo ulagati u školovanje vojnika i poboljšanje kvalitete profesionalnih vojnika koji su izabrali vojsku kao svoje zanimanje, bez prisile. Ovim modelom ograničavamo mlade, ograničavamo njihovo pravo na slobodno kretanje, koje je definirano Ustavom RH. Upravo zbog toga, ako neka osoba iz svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja ne želi služiti vojsku, ona ima pravo ne ići u vojsku, rekao je zagovornik stava „protiv“ Matko Gospodnetić.

Komisija od vojnih stručnjaka

Uvođenjem vojnog roka obučavali bi mlade ljude, ne samo za rat, nego i za bilo koje druge neprilike, kao što su elementarne nepogode i slično. Sigurnost je preduvjet za ekonomski rast i razvoj. Program obuke bio bi uspostavljen tako da se grupiraju mladi ljudi po svojim mogućnostima. To bi bio posao vojnih stručnjaka sastavljenih u komisije. Ovim mjerama u potpunosti se smanjuje diskriminacija i bilo kakvi stereotipi, smatra Marko Sarić.

17813883_847232742094994_1020401895_n

Moderno ratovanje naspram neškolovanih vojnika

Vrlo je loš argument ravnopravnosti spolova jer čim muškarci i žene dođu skupa na vojni rok, tu apsolutno prestaje ravnopravnost spolova. Vojni rok kao uvođenje je forma prisile, koje se ne može usporediti s obrazovanjem u školi. Dolazimo do modernog ratovanja u kojem postoje dronovi. Pitanje je kako bi se neškolovan vojnik ili bilo koji drugi vojnik tome suprotstavio. Treba poboljšati stajaću vojsku i novac namijenjen za obuku civila preusmjeriti u Kurikularnu reformu, koja bi donijela više dobra nego obvezni vojni rok. Hrvatskim naoružavanjem i vojnom obukom od devet mjeseci postoji mogućnost da okolni susjedi to shvate malo drugačije, tako možemo sami sebe uvesti u dodatne probleme, rekla je Gloria Delić.

Previše ovisimo o volonterima

Ako nemamo obvezni vojni rok naša vojska ovisi o volonterima. Možda će ovom mjerom potaknuti mlade koji se nađu u razmišljanju da ostanu u vojsci i da im to bude dio poslovnog odnosa. U trenucima bolje komunikacije i pronalaska informacija na bojištu žene bi puno bolje doprinijele vojsci. Žena kao takva bi zajednici uvelike pomogla i baš zbog toga ne možemo govoriti o diskriminaciji ni u kojem pogledu. U trenutcima velike opasnosti svakako ćemo morati zvati dodatne ljude u pomoć, zbog toga je bitno barem tih devet mjeseci obučiti te mlade ljude, iskazala je u svom razmišljanju Damira Čotić.

Mir je za stvaranje, a ne uništavanje

Narod koji od početka uči kako slušati naredbe je narod koji ne mislim svojom glavom. Ovim ćemo stvoriti iskrivljen stav i mladi neće znati donositi pravilne odluke. Danas su izrazito drugačiji geopolitički uvjeti, promijenio se način i sustav ratovanja. Teško je usporediti današnje uvjete s uvjetima iz Domovinskog rata. Mladima je u miru prioritetno stvarati, a ne uništava ili učiti kako uništavati. Ove novce bitno je preusmjeriti na jačanje profesionalne vojske, a mladima koji žele u vojsku dati volju na slobodno odlučivanje, zaključio je za kraj član Splitske debatne unije Tomislav Grgurev.

Slab odaziv mladih na debatu

Drugi dio debate bio je otvoren za pitanja i raspravu s publikom, samim time je i publika sudjelovala u izrazito dobroj debati. Mladi su u velikoj mjeri protivnici obveznog vojnog roka i takav se stekao dojam u ovoj debati. Smatra se da je potpuno nepotrebno mlade prisilno tjerati u vojsku dok je matična država stabilna i u miru.

Rasprava je trajala oko dva sata te su na kraju u potpunosti rezimirani stavovi „za i protiv“.

„Sudionici su odlično raspravljali i pohvalno je kako su prihvatili debatu. Nadamo se da ćemo u narednom periodu još organizirati ovakvih debata s aktualnim temama“, rekao je predsjednik ELSA-e Split, Ante Škrobica.

Predsjednik Splitske debatne unije, Zvonimir Kuzmanić, bio je razočaran zbog malog odaziva, iako je na društvenim mrežama iskazan dobar interes.

„Bitno je naglasiti da se rasprava razvila. Tema vojnog roka izuzetno je apstraktna. Na političkoj sceni ne dobivamo nikakvu viziju vojnog roka pa smo tu viziju za simuliranu debatu sami morali stvoriti. Otvorili smo u jednoj mjeri „pandorinu kutiju“ i siguran sam da svi prisutni kada otiđu kući će barem malo promisliti o tome što su čuli i stvorit će neke vlastite ideje. To je bio naš cilj u ovoj debati, za kraj je rekao Zvonimir Kuzmanić.