Povijest Splita
Split je najveći grad u Dalmaciji, drugi po veličini grad u Hrvatskoj, druga po veličini hrvatska luka i treća luka na Mediteranu po broju putnika. Upravno je središte Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske ratne mornarice i nadbiskupije, te mu gravitira područje triju najjužnijih Hrvatskih županija. Gradsko središte čini starovjekovna Dioklecijanova palača iz 4.stoljeća, koja se nalazi pod UNESCO-vom zaštitom od 1979. godine, što je jedinstven primjer u svijetu. Dioklecijanova palača
Grad nudi hlad marjanske šume na zapadnom dijelu poluotoka, 15 kilometara šetnice uz more i dalmatinsku pjesmu na kamenim ulicama staroga grada. Smješten je na jednom od najsunčanijih dijelova srednjeg Mediterana i poznat je po svojim klimatskim pogodnostima, mjerljivim i kroz 2700 sunčanih sati godišnje.
Split, kao grad na moru i jedna od najznačajnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj. posjeduje i snažnu brodograđevnu industriju te razvijeno građevinsko poduzetništvo, ali i prerađivačku industriju. Split je i središte informatičke djelatnosti te sjedište jednoga od najvećih trgovinskih lanaca u Hrvatskoj.
Split je važno hrvatsko, mediteransko kulturno središte, po veličini danas i drugi sveučilišni centar u Hrvatskoj, a poslije Zagreba ima i najveći broj diplomatskih, konzularnih, odnosno predstavništava međunarodnih organizacija u Hrvatskoj.
S obzirom na broj stanovnika Split se svrstava i u među gradove s najuspješnijim sportašima koji su osvajali olimpijska, svjetska i europska odličja u plivanju, vaterpolu, veslanju, jedrenju, nogometu, košarci, rukometu, atletici, borilačkim sportovima…
Split je proslavio 1700. godina svoga postojanja, a kao datum za jubilej uzima se godina početka gradnje Dioklecijanove palače (295.). Međutim, arheološki nalazi potvrđuju da je na mjestu današnjeg grada postojalo još starije ilirsko i grčko naselje.
Split 1915 - 1920
Tijekom srednjeg vijeka Split je bio autonomna komuna, često mijenjajući vrhovne gospodare. Od 1420. do 1797. godine bio je pod vrhovništvom Venecije, a tijekom 16. i 17. stoljeća bio je izložen turskim napadima. Poslije pada mletačke Republike (1797.), Split dolazi pod austrijsku, zatim kratkotrajnu francusku, a potom 1815. godine ponovno pod austrijsku vlast u sastavu koje ostaje, kao dio pokrajine Dalmacije, do 1918. godine.
Poslije raspada Austro-Ugarske monarhije, zajedno sa većim dijelom Dalmacije, združio se s Hrvatskom u sastavu Kraljevine SHS (Jugoslavije). Veći razvoj grad ostvaruje nakon Prvog svjetskog rata, čemu ima zahvaliti zbog položaja glavne luke Kraljevine Jugoslavije (budući da se Zadar nalazio pod talijanskom upravom).
Još intenzivniji gospodarski, urbanistički i populacijski razvoj ostvaruje za vrijeme SFRJ. Od 1991. godine u sastavu je samostalne i neovisne Republike Hrvatske.
Kako je Split dobio ime?
Pretpostavlja se da je na području današnjeg centra grada još u antici postojalo naselje Aspalathos/Spalatos (grč.). Podrijetlo njegova imena se izvodi od biljke brnistre (žuke, lat. Calicotome villosa) koja ovdje raste u izobilju. Grčki naziv za nju je aspalathos.
U srednjovjekovnim latinskim ispravama i velikom broju dokumenata grad se naziva Spalatum, a talijanska izvedenica imena je Spalato. Hrvatsko ime grada bilo je Split, a tijekom 19. stoljeća Spljet, da bi potom opet bilo promijenjeno u današnje ime grada.
Po drugoj teoriji, koju navodi Toma Arhiđakon ime grada je nastalo od latinske riječi za Dioklecijanovu palaču (palatium = S-palatium).
Druga zabilježena imena su: Spalatrum, Spalathron, Spalantum, Spaleta, Spalat, Spalatro.
Povijest sveučilišta
Split je sveučilišni centar s oko 24.700 studenata, 14 fakulteta, jednom umjetničkom akademijom tri sveučilišna studijska centra i jednim međusveučilišnim studijem. Uvažavajući značaj znanosti u razvoju, posljednjih 10 godina daje se podrška izgradnji Sveučilišnog kampusa, gdje će biti objedinjeni skoro svi splitski fakulteti. Povezanost grada sa znanošću i njeno populariziranje ostvaruje se kroz projekt NobelSt te ostale projekte u suradnji sa Sveučilištem i Medilsom – Mediteranskim institutom za istraživanje života.
Sveučilište u Splitu osnovano je 15.lipnja 1974. godine. Prilikom osnivanja Sveučilišta u Splitu u njegov su sastav ušle članice koje su već znatno ranije djelovale u svojim stručnim, znanstvenim i nastavnim područjima. Kao najznačajnija znanstveno-nastavna institucija u regiji, Sveučilište u Splitu razvijalo se kroz proteklih 36 godina.
Težište istraživačkog rada Sveučilišta je na znanstvenim područjima odnosno disciplinama koje obilježavaju prirodne, kulturno-povijesne, društvene, gospodarske i druge značajke regije kao dijela hrvatskog jadranskog, pa i šireg mediteranskog prostora.
Ovdje spadaju istraživanje i zaštita umjetničke i graditeljske baštine, filologija, poljoprivredne kulture, oceanografija i ribarstvo, jadranska botanika i zoologija, gospodarstvo otočnog i obalnog područja, jadranski turizam, pomorsko pravo, nautika, brodogradnja i specifične discipline tehničkih znanosti (kemijskog inženjerstva, građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva), po kojima se djelatnost Sveučilišta u Splitu može prepoznati u hrvatskim i širim okvirima.
