Donosimo Vam intervju predsjednika (Petar Bogdan) Udruge Studenti za studente Split za Portal cudaprirode.com.

 

-Što po vašem mišljenju nedostaje visokom školstvu u Hrvatskoj, a potom direktno vezano za visoko školstvo u Splitu?

Od kada je Hrvatska ušla u Bolonjski proces svjedoci smo brojnih problema i promjena. Ulazak u Bolonjski proces je ništa drugo nego administrativni potez za kojega nisu postojali preduvjeti (tehni?ki…). Danas imamo slu?aj da je dosta profesora nastavilo na isti na?in voditi predavanja i to po istoj literaturi „uzimaju?i“ od Bolonje samo one elemente koji su im odgovarali. Sama rije? PROCES zna?i da ništa nije kona?no te da je podložno promjenama. U Hrvatskoj verziji ne vidim želju za promjenama jer svaki profesor (?ast iznimkama) kreira ovaj sustav sukladno svojim željama.

Ono što nedostaje Hrvatskom obrazovanju jest nedostatak strategije. Odnosno postoji veoma slaba komunikacija tržišta, Sveu?ilišta i Ministarstva koje bi trebalo kordinirati sve te aktivnosti. Danas imamo slu?aj da 75% brucoša upisuje društvene fakultete koji nažalost nisu i ne mogu biti nosioci prosperiteta jedne zemlje. Koliko god to bilo neprihvatljivo za studente i širu javnost netko mora re?i DOSTA ovakvom paradoksu kojega se neki usude nazivati „Zemlja znanja“. Još jedan klju?an element koji uništava naš obrazovni sustav jest nedostatak PRAKTI?NOG ZNANJA. Teorijsko znanje koje u velikoj mjeri ne prate prakti?na znanja je pogubno za na?in razmišljanja studenta koji nakon završenog fakulteta nije u stanju kriti?ki razmišljati, a ni stvarati nove vrijednosti. Sve se svodi na bubetanje knjiga koje su definitivno zastarjele, dosta je navesti da jedan profesor otprilike knjigu piše do dvije godine, a svi znamo što se dogodi u svijetu u tom razdoblju – odnosno znanje zastarjeva.

 

(Film Udruge SZSST: “Zar je ovo obrazovanje kakvo želimo?”, više pogledajte ovdje.)

Velika ve?ina teoretskog znanja bi trebala biti srezana na prihvatljivu razinu koja bi bila povezana sa prakti?nim rješenjima. Besplatno obrazovanje za one studente sa slabijim imovinskim stanjem, a svi ostali pla?aju/ne pla?aju sukladno zaslugama tokom studiranja. Danas imamo pojavu da poslodavac nakon 3-godišnjeg ili 5-godišnjeg fakultetskog obrazovanja te iste osobe mora ponovno doškolovavati i to ima svoju cijenu. Postavlja se jedno racionalno pitanje? Koliko to sve skupa košta porezne obveznike i treba li netko u kona?nici odgovarati za ovakvo stanje u školstvu?

I ne samo da to pusto teoretiziranje uništava privredu, nego destruktivno djeluje i na razmišljanje studenata. Studenti se pretvaraju u strojeve koji apsorbiraju puste ?injenice koje ih onesposobljuju za bilo kakav oblik kriti?kog razmišljanja, odnosno kreativnosti.

Studenti tehni?kih i prirodnih znanosti su nositelji ovog društva, a ne društvenjaci (nadgradnja) kojih ionako ima previše, a velika ve?ina ih ne radi na poslovima za koje su kvalificirani.

Strategija i planiranje kadrovskih potreba je ono što trenuta?no fali ovoj zemlji.

Našoj zemlji trebaju studenti tehni?kih znanosti (Elektortehnika, strojarstvo, programeri…) i znam da se ovo nekima ne?e svidjeti, ali to je realnost. Naše društvo ne može živjeti od tzv.intelektualaca koji zahtijevaju besplatno obrazovanje, a ne razmišljaju o tome tko bi taj segment financijski pokrio. Smatram da je to efikasno obrazovanje koje ?e stvarati nove vrijednosti (proizvode) koji ?e na kraju „puniti“ državne prihode.

Žao mi je što „veliki“ studentski prosvjedi nisu bili usmjereni na nešto ve?e a to je borba za efikasniji obrazovni sustav koji bi Hrvatskoj budu?nosti omogu?io više od besplatne školarine. Naše društvo ne može živjeti od tzv.intelektualaca koji zahtijevaju besplatno obrazovanje, a ne razmišljaju o tome tko bi taj segment financijski pokrio. Smatram da je to efikasno obrazovanje koje ?e stvarati nove vrijednosti (proizvode) koji ?e na kraju „puniti“ državne prihode.

 

Zanimljiva pojava je da se di?imo i želimo „Zemlju znanja“ ali se postavlja pitanje za koga?

 

Pa školujemo studenete u obrazovnom sustavu (kakav god bio) koji kasnije rade na poslovima koji zahtijevaju nižu stru?nu spremu, što zna?i da je trošak studenta bio uzaludan. Ošte?eni su porezni obveznici koji pla?aju porez i opet ih je oštetila država/sustav jer ta VSS radna snaga ne doprinosi ovoj zemlji.

-Prije 2 dana održani su izbori za Sveu?ilišnu listu Studentskog zbora Sveu?ilišta u Splitu. Kakvo je Vaše stajalište o tim izborima, njihovoj regularnosti? Mislite li da su studenti dovoljno dobro informirani o tome što biraju? Ve?ina starijih studenata sa kojima sam pri?ao, kažu da zapravo u ove izbore polako ulazi politika. Koliko je to po Vašem mišljenju to?no?

Smatram da su ti izbori odra?eni veoma traljavo što je samo nastavak ve? dobro uhodane prakse. Izbori nisu održani u ožujku kao što to predvi?a Zakon o studentskom zboru (ožujak), u izborno povjerenstvo (za ove izbore) Sveu?ilišta je imenovan ?lan udruge koja se prijavila na ove izbore, na pojedinim stastavnicama nisu održani izbori i nije bilo glasa?kih mjesta, iako su navedeni na web stranici Sveu?ilišta, imali smo nepotpune bira?ke popise gdje na pojedinim spisima nisu bili navedeni svi studenti koji sukladno Zakonu imaju pravo na glasovanje. Tako?er imamo još jedan paradoks, a to je da samo predstavnici jedne liste mogu „u?i“ u Studentski Zbor, što je dokaz nepostojanja demokracije. Bilo je govora o izborima gdje ?e se prema postotku ulaziti u to studentsko tijelo tako da ?e sve liste biti zastupljenje u ovisnosti o broju – postoku glasa?a koji su glasali za njih. Radi se o D’Hondtovom sustavu. Moje stajalište je da se izbori trebaju ponavljati jer je napravljen niz nepravilnosti. I izbore održati tek nakon što se uredi zakonska procedura.

Studenti nisu informirani o izborima, a pogotovo ne brucoši koji su tek kro?ili na fakultet. Malo je napravljeno na informiranju studenata. Szbor je veoma malo (nažalost, mislim da nije bilo ni vremena jer su se sve odluke donosile na brzinu – po pitanju izbora) napravio po pitanju informiranja što bi mu trebala biti dužnost, a naro?ito nekoliko mjeseci prije samog održavanja izbora.

Ali ne mogu ovdje samo kriviti Zbor jer je veliki problem inertnost i nezainteresiranost studentske populacije. Smatram da je Vide Popovi? u svom mandatu napravio veliki napredak u radu Zbora i trudio se distancirati od politike, ali se bojim da to nije bio interes svih pojedinaca.

U ove izbore politika ne ulazi polako, ve? je ona ustoli?ena tu od prvih izbora, ja bih prije rekao da je imamo priliku maknuti. To?no je da je politika duboko usa?ena u to studentsko tijelo.

- Sljede?a teme koje bi se dotakli bila bi 3. mandat rektora Pavi?a. ?itao sam ponešto o tome, i puno toga je napisano, ali ništa se ozbiljnije nije poduzelo. Vaše stajalište o tome? Podržavate li to ili ne?

Naravno da ne podržavam 3.mandat Rekotra Pavi?a koji je samo još jedan udarac na našu mladu demokraciju. Taj mandat je bio samo velika pljuska cjelokupnoj akademskoj zajednici koja svojom šutnjom odobrava ovakve poteze. Rektor Pavi? je iskoristio promjenu zakona o Sveu?ilištu i sebi dao pravo da se po 3. put kandidira za istu funkciju. Predsjednik Republike se ne može kadidirati po 3. put jer je to nezamislivo, kako moralno tako i prema svim zakonima. Nažalost, o?ito je da je naš Rektor iznad svih zakona.

Kakvo Sveu?ilište takvi i studentski izbori!

- Napisali ste na Vašoj stranici da se zalažete za pravedniji obrazovni sustav. Zar naš obrazovni sustav nije dovoljno pravedan? :) Što ste uspjeli posti?i po tom pitanju? Nažalost i sam sam svjedok nepravilnosti, ili bolje re?eno nepravednosti u sustavu, konkretno pri upisima na diplomske studije pa me taj dio posebice zanima. Da li na našim fakultetima u Splitu ima još kupovanja ispita i “rodija?kih” veza?

Da, smatramo da sustav nije dovoljno pravedan i osjetljiv. Nažalost, još uvijek djelomi?no funkcionira na gore navedenom principu te pogotovo na principu nedovoljne transparentnosti što uzrokuje mnoge probleme te je izrazito velika ko?nica prema putu pravednijeg sustava. Što se ti?e navedenog vezano za diplomski studij, i mi smo tako?er svjedoci mnogo propusta; od netransparentnosti, neusuglašenosti, nepravovremenosti itd. Što se ti?e kupovanja ispita, tu ne želimo ništa prejudicirati premda postoje pri?e koje trebaju nadležne institucije provjeriti i istražiti, premda bi bilo previše optimisti?no razmišljati da toga nema i na splitskom Sveu?ilištu. „Rodija?ke veze“ su ina?e jedna od glavnih tehnika postizanja bilo ?ega u društvu pa nema razloga da i obrazovanje ne podliježe takvim metodama.