S4S Medicinski kutak: Prazničke opasnosti

Napokon su stigli i dugo iščekivani praznici. Nakon kolokvija i frustracija vezanih za faks
stiglo je najljepše i najsvečanije doba godine. Vrijeme kad možemo barem na kratko odahnuti od faksa, kolokvija i ostalog stresa. Ipak, ne trebamo zaboraviti i male zamke praznika. Jedna od tih zamki jest, nažalost, prejedanje hranom, ali i ono što je još opasnije – opijanje.

I tako, sve krene bezazleno, doručak, ručak, večera i još barem 4-5 međuobroka… Sve to zvuči poprilično normalno, ali problem su porcije i vrsta hrane koju malo intenzivnije jedemo ovih dana nego obično. Masna, začinjena hrana, dimljeno meso i slično su samo dio hrane koju jedemo. Na to sve dolazi još neizostavni desert, različite vrste kolačića, a da ne spominjem da s ovakvom obilnom prehranom dolaze i kilogrami te se većina ljudi u razdoblju od sredine prosinca do kraja siječnja udeblja u prosjeku dva do pet kilograma. Naravno da za ovo debljanje krivac nije samo obilna prehrana, nego i manjak tjelesne aktivnosti jer upravo po ovakvom hladnom vremenu ljudi ostaju unutar svojih domova i uživaju, kako u hrani tako i
u odmaranju, odnosno nedostatku bilo kakve tjelesne aktivnosti (čast izuzecima, koji odmor
provode skijajući, ali nismo svi u mogućnosti da si priuštimo tu vrstu zimske radosti).

Tako uz pojačanu prehranu i manjak kretanja dolazi do porasta tjelesne mase, a to prati
osjećaj gorčine i razočarenja (tj. nekakva, mogla bi se nazvati, (post)praznička vrsta depresije). Osim ovih problema, mogli bi se javiti i znaci akutnog prejedanja kao što su: bol u želucu, žgaravica, nadutost, pospanost i bezvoljnost.
Postavlja se pitanje: kako sve to izbjeći s najmanjim odricanjima?


Prvo i osnovno pravilo prehrane, općenito, jest “sve što jedeš jedi polako”. Naime, našem mozgu treba dvadesetak minuta da primi signal o sitosti iz probavnog sustava. Kako nalaže zdrav razum, ako jedeš prebrzo, veći su izgledi da se nastaviš pretrpavati hranom jer mozak nije shvatio da je želudac pun.

Također se preporučuje da se izbace veliki obroci s jelovnika. Zlatni standard glasi: “jedi češće, ali manje porcije”. To će suzbiti glad, ravnomjerno opskrbiti organizam energijom i pomoći organizmu da se suzdrži od prejedanja te tako spriječiti osjećaj velike gladi, ali i pomoći izbjeći mučninu i umor.

Naravno, na kraju slijede klasični savjeti : potrebno je piti oko dvije litre vode koja održava
organizam hidriranim, ali i sprječava prejedanje. Zatim, potrebno je konzumirati
povrće, bjelančevinama bogatu hranu (piletinu, puretinu, grah, orašaste plodove, svježi
sir) te hranu koja ima u sebi složene „dobre“ ugljikohidrate (kao tjestenina i peciva od
integralnog brašna, zobena kaša, kukuruz, smeđa riža, slatki krumpir). Naposlijetku, ono što je svima najteže: trebalo bi se držati podalje od alkohola, kremastih pića i zaslađenih koktela.

Osim problema s preobilnim i masnim porcijama hrane, javlja se još jedan problem koji
ide ruku pod ruku s hranom, a to je pretjerano uživanje u alkoholu. Jedna čašica uz ručak, pa jedna uz kavu, pa još jedna uz kavu… i tako se nakupi popriličan broj čašica. Alkohol je sam po sebi vrlo kaloričan te zauzima vrlo visoko mjesto kaloričnosti, nakon masti: jedan gram alkohola donosi oko sedam kcal! Glavni problem nastaje zbog konzumiranja ogromne
količine alkohola koja može dovesti do po život opasnih situacija kao što su akutno trovanje
alkoholom, povraćanje, ruptura jednjaka te aspiracija želučanog sadržaja.

Ima tu još jedan problem koji je, rekla bih, najopasniji, vožnja u alkoholiziranom stanju. Ne samo da malo pretjeramo s čašicama, nego odlučimo dovesti i sebe i druge u opasnost sudjelujući u prometu u (blago) alkoholiziranom stanju. Već doza od 50 ml alkohola dovodi do smanjene moći razlučivanja, umanjene brzine reagiranja i gubitka fine motorike, a doza od 100 ml je doza koja se u većini zemalja uzima kao kriterij prema kojem se zabranjuje vožnja automobila.

Ipak, sve ovo su već odavno poznate činjenice s kojim smo se davno upoznali, čak i na
vlastitoj koži. Ponavljanje je majka znanja pa nije zgorega još jedanput ponoviti. Baš kao
što to inače bude u životu i ovdje vrijedi pravilo: možeš uživati u svemu, ali u umjerenim količinama. Zato pronađite svoju idealnu količinu, uživajte u praznicima i odmorite se te sespremite za nove radne pobjede!