S4S Medicinski kutak: Savjeti za učenje

Približilo nam se vrijeme rokova, vrijeme kada svi shvatimo da je krajnji trenutak da se
uhvatimo u koštac s knjigom i pokušamo naučiti što više informacija te položiti ispite. Neki su bili vrijedni pa su veliki dio posla obavili preko kolokvija i sad konačno mogu malo predahnuti – njima svakako čestitke, nije to mala stvar! Istina je da većina studenata ipak bude prisiljena da se malo intenzivnije druži s knjigom kroz ovo vrijeme. Nije ni to strašno. Sve je moguće, naravno uz malu žrtvu i dobar plan.

Sigurna sam da je većina davno razvila svoj način učenja, netko uči danju, netko,
pak, provede noć u društvu knjige, netko popije litre i litre kave, netko, pak, ne. Ne želim vam govoriti o tome kako je to jedno jako stresno vrijeme za naš organizam, ne želim vam govoriti da bi bilo bolje raditi kontinuirano jer to već svi znaju (pa čak i ptičice na grani). Teška vremena zahtijevaju teške odluke i teške poteze: napravit sve što vam pomaže da ostanete dovoljno koncentrirani i predani radu kako biste preživjeli ovaj teški i stresni mjesec.

Ono o čemu bih malo više pisala nije otkrivanje tople vode (nju su već davno otkrili), više
je to neki mali sažetak svima već poznatih stvari pa možda koji od ovih savjeta pomogne i
vama.

Osnovni uvjeti koji moraju biti zadovoljeni da bi učenje bilo uspješno:

Koncentracija
Definicija: usmjerena pažnja na procesiranje i razumijevanje sadržaja koji je potrebno naučiti. To ne znači samo letimično čitanje, čitanje radi reda jer od toga nemate koristi. Ono što je potrebno jest čitanje s razumijevanjem i razmišljanjem o pročitanom. U pomoć vam mogu priskočiti i bilješke, slike, grafovi. Često nas vanjski i/ili unutarnji čimbenici dekoncentriraju. Kako bi naše učenje bilo što učinkovitije, bilo bi najbolje poraditi na tim čimbenicima. Vanjski čimbenici su: mobitel, TV, internet, glazba, pozadinska buka, a unutarnji čimbenici: sanjarenje, maštanje, razmišljanje o problemima s roditeljima, dečkom/curom i slično. Znam da je teško,ali kad se uči onda nema mjesta za razmišljanje o dodatnim stvarima, to ostavite za pauze.

Motivacija
Postoje dva tipa motivacije: intrizična (vlastito zadovoljstvo) i ekstrizična (vanjska nagrada); a „zbroj“ te dvije motivacije daje ukupnu motivaciju. Ponekad je problem pronaći intrizičnu motivaciju za vrijeme učenja. Ona se može nadomjestiti ekstrizičnom motivacijom, tj. “učit ću poglavlje nezanimljivog teksta i onda se nagraditi nečim što volim; šetnja, teretana, piće s prijateljima…” Napravite to što ste planirali i onda se nagradite, bez grižnje savjesti!

Prostor za učenje
Važno je stvoriti naviku učenja na određenom mjestu, pripremite svoje stvari (knjige, skripte, dodatne materijale…) i bacite se na učenje. Bitno je da nema stvari koje će vam „odvući“ pažnju (druge osobe, TV, glazba, zvonjava mobitela…), da je
dobra osvijetljenost i da je temperatura oko 18 – 19 ̊C.

Odmor
Prilikom učenja važno je imati i kratke pauze, npr. nakon 50-60 minuta učenja
dobro je imati kratku pauzu od 5-10 minuta. Pauza ne smije biti preduga. S druge strane, ako ste se baš „zalaufali“ u učenju, ne trebate, nakon 50-60 minuta, zbog pauze prekidati
učenje. Najbolje je da sami prepoznate kad ste umorni pa napravite kratak predah. Učenje će biti mnogo učinkovitije.

Redovito jedite
Važno je da redovito jedete; vaš mozak treba energiju. Posebno je važno uključiti bjelančevine u svoj doručak i/ili ručak. Npr. mlijeko će vam osigurati dovoljnu količini bjelančevina i ugljikohidrata te omogućiti tijelu i umu da uspješno funkcioniraju. Bitno je napomenuti da nije dobro učiti odmah nakon obilnog obroka (jer sva krv pojuri u crijeva), ali učenje neće biti uspješno ni kada učite gladni.

Fizička aktivnost
Nadalje, budući da je učenje aktivnost koja vas prisiljava da fizički
budete neaktivni, dobro je da se nakon učenja pozabavite nekim tipom fizičke aktivnosti.
Osjećat ćete se puni energije nakon malo aktivnosti. Istraživanja pokazuju da zdravlje,
izdržljivost i opća dobrobit ovise o cirkulaciji i kondiciji. Jedini način da se to postigne je
redovito vježbanje. Važi ona: u zdravom tijelu – zdrav duh!

Planiranje
Važno je planirati učenje. Plan treba biti realan/moguć, tj. osoba koja ga je
postavila treba imati vještine i sposobnosti da ga provede. Ono što je možda još i važnije
– jest pridržavanje plana. Lakše je nastaviti sutra ispočetka, nego nadoknađivati jučerašnji
posao.

Pamćenje
Dvije super ideje kako poboljšati pamćenje:

1. Na male komade papira (3 x 5 cm) ili kartona zapiši pitanje koje si izvukla iz gradiva koje
moraš naučiti. Zapiši pitanje na papir. Na stražnju stranu papira napiši odgovor na to pitanje. Dok čekaš autobus ili samo ubijaš vrijeme ne radeći ništa, izvuci svoje papiriće i pokušaj odgovoriti na pitanja (bez gledanja na poleđinu papira). Možeš zamoliti prijatelja da ti pročita pitanje, a ti odgovori. Ako si zaboravila odgovor, pogledaj ga s druge strane i pokušaj ga ponoviti.

2. Ponavljanje je majka znanja: čitanje više puta, prepričavanje gradiva, povezivanje s prije
naučenim, crtanje grafikona i algoritama…

Na poslijetku, ono osnovno: sjednite i naučite. Naoružajte se strpljenjem i krenite raditi. Nije lako, ali rezultat će doći, prije ili kasnije. I još nešto: ni pod koji cijenu ne odustajte!