S4S Medicinski kutak: Spavanje – dio bioritma

Oči mi se već sklapaju, unatoč činjenici da sam prije manje od 15 minuta popila crnu (u
narodnu poznatu kao tursku) kavu, a ostalo mi je još 20-ak stranica za pročitati. Tako malo, sastavljam u sebi mali motivacijski poticaj, ali uzalud… Oči mi više ne slušaju, same su se sklopile i već nakon 5 minuta utonula sam u „san“, a mojih dvadeset strana će morati pričekati sutra.

Ujutro se budim, ljuta na sebe jer sam u zaostatku, i kukam kako je spavanje samo gubljenje vremena… I, da, svaki put isto… Pitam se zašto nam je potrebno spavati? Još uvijek se ne zna točno čemu služi spavanje, postoje različite teorije o toj temi (teorija oporavka, teorija evolucije…). Statistika pokazuje da spavajući provedemo jednu trećinu svog života. Za normalo funkcioniranje potrebno je (u našoj dobi) spavati barem 7 – 8 sati. Kako to inače biva, nekada spavamo manje od 4 sata (vrijeme rokova), a nekada spavamo i više od 14 sati. Moglo bi se reći da i to spada u čari studentskog života. Da vidimo nekoliko zanimljivih stvari vezano za spavanje.

Krećemo s definicijom spavanja koja kaže da je spavanje prirodno stanje reducirane svijesti
koje se u čovjekovom životu ciklički izmjenjuje sa stanjem budnosti. Općenito, spavanje
se opisuje kao stanje relativnog mirovanje organizma, a fiziološki se određuje kao stanje
smanjene integracijske funkcije živčanog sustava. Za vrijeme spavanja opća aktivnost je
smanjena – izostaje reakcija na većinu podražaja iz okoline, smanjena je aktivnost svih
skeletnih mišića. Općenito govoreći, u našem organizmu „caruje“ parasimpatikus, a to znači: smanjen je puls, krvni tlak, tjelesna temperatura, disanje.
Što se tiče samog mozga – tamo imamo promjenjivi biopotencijal zbog različitih faza spavanja. Psihička aktivnost je, također, smanjena i značajno promijenjena, a javlja se u obliku povremenih snova.

Faze spavanja bi se mogle ugrubo podijeliti na dvije:
1. REM (Rapid eye movement sleep)
2. non-REM koja u kojoj razlikujemo:
• prvih 10-ak minuta: desinkronizirana faza u koji se izmjenjuju brzi valovi:
alfa (8-12 Hz, stanje opuštene budnosti) i theta valovi (3.5 – 7.5 Hz,
najčešća frekvencija spavanje)
• 15-ak minuta kasnije javlja se sljedeća faza, u kojoj prevladavaju theta
valovi i tzv. K-kompleksi (spori valovi s negativnim i pozitivnim otklonom) te
vretena spavanja (12 – 14 Hz, a javljaju se 2-5 puta u minuti)
• Zatim dolazi III. faza spavanja u kojoj se javljaju delta valovi 20 – 50%
vremena (male frekvencije 0,5 – 2 Hz, a velike amplitude)
• I posljednja faza u kojoj su delta valovi u više od 50 % vremena (45 min). Ovo je
faza sna u kojoj se može javiti i hodanje u snu.

Posljednje dvije faze non-REM zajedno se zovu sporovalnim spavanjem (slow-wave-sleep,
SWS). Srčani ritam i ritam disanja su sve sporiji, a i svi ostali mišići pokazuju slabi tonus.

Nakon 90-ak minuta od početka spavanja ulazimo u prvu REM fazu u kojoj se javljaju mnogi nepravilni brzi valovi male amplitude. Sama faza je dobila ime zbog brzih pokreta očiju – oči spavača se pokreću lijevo – desno iza zatvorenih kapaka intenzitetom 50 do 60 puta u minuti, što odražava preveliku aktivnost živčanog sustava. Ponovo se javljaju alfa valovi (koji su karakteristični za budno spavanje), a tjelesne aktivnosti su pojačane – ubrzava se puls i disanje, raste krvni tlak, javljaju se i trzaji mišića te grčevi. Zbog toga se REM faza spavanja zove još i paradoksno spavanje. To je faza spavanja u kojoj sanjamo. Ako se osoba probudi u REM fazi, ona će u 80-90 % slučajeva izvijestiti da je upravo sanjala, a ako se probudi u non-REM fazi, ona će to rjeđe izjaviti.

Nakon REM spavanja sve se ponavlja u trajanju od 90-100 minuta. Ranije tijekom noći
predominantne su faze 3 i 4. Prema jutru faza 4 se gubi, faza 3 se skraćuje, a produljuje se
REM faza. Kada osoba zaspi, vanjski podražaji mogu zaustaviti progresiju spavanja, npr. buka u 3. fazi može izazvati vraćanje u 2. fazu, usporiti je ili prekinuti.

Koliko god nam se ponekad činilo da je spavanje beskorisno gubljenje vremena ono nam
je prijeko potrebno. Naime, tijekom III. i IV. faze non-REM spavanje luči se hormoni koji
su potrebni organizmu za rast i razvoj, a spavanje ima važnu ulogu i u održavanju našeg
imunološkog sustava. Osim toga čini se da nam spavanje omogućuje sakupljanje energije za
novi dan.

Zato, dragi moji, kada vidite da ne možete više – idite spavati, sakupite novu energiju za nove radne pobjede! Laku noć!