Dragi studenti,

jedan od strateških ciljeva naše studentske organizacije je implementacija prakti?ne nastave u obrazovni sustav ali i prilago?avanje upisnih kvota sukladno potrebama tržišta rada. U posljednje tri godine smo održali niz akcija, sudjelovali u tv emisijama, pozivali studente i akademsku zajednicu na reakciju po pitanju problematike obrazovnog sustava. Ipak se,  malo sporije, po?elo nešto doga?ati po pitanju ove teme što je definitivno za svaku pohvalu.  Udruga Studenti za studente  starta sa novim aktivnostima vezanim za obrazovni sustav RH a ovim putem pozivam sve zainteresirane studente da nam se pridruže.


U nastavku Vam donosim ?lanak “Zanimanja koja garantiraju dug staž na burzi rada”. ?lanak je preuzet sa portala Danas.hr.

U godinama recesije cijele tvrtke i industrijski pogoni završavali su na burzi rada. No otkazi, ste?ajevi i znatno smanjena potreba za radnom snagom nisu jedini krivci koji su doveli do crne brojke od više od 334.000 nezaposlenih u Hrvatskoj. Loša upisna politika uzrokovala je veliki višak odre?enih zanimanja i dugotrajnu nezaposlenost osoba koje se za takva zanimanja školuju.

Analiza stanja na tržištu rada potvrdila je hiperprodukciju nekih kadrova, a me?u njima je sve više onih s fakultetskom diplomom. U mnogim gradovima višak su primjerice ekonomisti, pravnici i novinari, zanimanja koja su godinama bila najpopularnija me?u hrvatskim maturantima.

Od kojih zanimanja boli glava na zagreba?kom, splitskom, osje?kom, rije?kom i varaždinskom podru?ju, provjerili smo u tamošnjim podru?nim službama HZZ-a.

Brojke pokazuju da su u prošloj godini na posao u Zagrebu najduže ?ekali radnici u preradi duhana, monteri telekomunikacijske opreme, radnici u obu?arskoj i tekstilnoj industriji, daktilografi, diplomirani komercijalisti i knjižni?ari.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji to su bili prodava?i, nezaposleni sa završenom srednjom ekonomskom školom i završenom gimnazijom (op?a, klasi?na, jezi?na, matemati?ka), zanimanja vezana za tekstilnu industriju (kroja?i, konfekcionari, prelci, odjevni tehni?ari), frizeri, upravni referenti i administrativne tajnice. Me?u onima koji godinama ostaju u evidenciji HZZ-a u ovoj županiji su i osobe koje imaju završenu samo osnovnu školu.

Od nezaposlenih s fakultetskom diplomom, tijekom 2010. u Splitsko-dalmatinskoj županiji postojao je višak ekonomista, pravnika i inženjera kemijske tehnologije.

Višak su novinari, književnici i fotografi

Na evidenciji HZZ-a podru?ne službe Varaždin prošle godine do posla su najteže dolazili strojobravari, administrativni službenici, soboslikari, komercijalni službenici, bravari, automehani?ari, ekonomski službenici voza?i lakih dostavnih vozila i teretnih vozila te frizeri. Od nezaposlenih sa VŠS-om, na vrhu ljestvice zanimanja koja zaposlenje ?ekaju duže od šest mjeseci su ekonomisti, inženjeri cestovnog prometa, upravni pravnici, inženjeri geofizi?kih istraživanja, informati?ari i komercijalisti. S VSS-om posao su najduže ?ekali novinari i agronomi.

Skupine zanimanja koje najduže ?ekaju na zaposlenje u evidenciji HZZ-a Podru?ne službe Rijeka su financijski i statisti?ki službenici (bankovni službenik, ekonomski službenik i sl.), rukovatelji šiva?im strojevima, daktilografi i stenodaktilografi, knjigoveže i srodna zanimanja, slagari i tiskari. Zanimanja za kojima uop?e nije postojao interes u 2010. su fotografi, književnici, novinari, dok se tražio tek pokoji knjigoveža, tehni?ki crta?, daktilograf/stenodaktilograf i prometni uredski službenik.

Me?u deset zanimanja s najnižim stopama zapošljavanja u Osje?ko-baranjskoj županiji prošle godine su bili transportni radnici, voza?i osobnih i lakih teretnih vozila, ?ista?ice i posluga, gra?evinari završnih radova, vrtlari, ?ista?i ulica, blagajnici i prodava?i ulaznica, financijski i statisti?ki službenici, ku?ne pomo?nice, dostavlja?i i nosa?i.

?ekaju?i posao na osje?koj burzi rada najviše provedu tkalci, pleta?i i srodna zanimanja (94,5 mjeseci), daktilografi i stenodaktilografi (60,3 mjeseca), ku?ne pomo?nice (46,7 mjeseci), financijski i statisti?ki službenici (21,4 mjeseca), knjigovodstveni operatori na ra?unalu i srodna zanimanja (21,1 mjesec).

Traži se manje mjesta na pravu i ekonomiji


Zanimanja za koja osje?ki HZZ preporu?uje smanjenje broja upisnih mjesta su prodava?, fotograf, frizer, cvje?ar i kemijski laborant (u kategoriji trogodišnje škole) te ekonomist, komercijalist, upravni referent, hotelijersko-turisti?ki tehni?ar, poljoprivredni tehni?ar, poslovni tajnik, ekološki tehni?ar i kozmeti?ar (u kategoriji ?etverogodišnje škole).

Što se stru?nih studija ti?e, predlaže se smanjenje na upravnom studiju i poslovnoj ekonomiji, a na sveu?ilišnim studijima manje upisnih mjesta za hrvatski jezik i književnost, pravo i poslovnu ekonomiju.

Statistika HZZ-a iz pet županija potvr?uje ono na što su stru?njaci godinama upozoravali – da imamo obrazovni sustav neprilago?en potrebama tržišta. To je tako ve? godinama, ali još nema zna?ajnijih naznaka da bi se ozbiljnije pristupilo koordinaciji izme?u obrazovnih ustanova i stvarnih potreba na tržištu rada. Od nešto konkretnijih mjera, za sada se spominje samo plan prema kojemu bi resorno ministarstvo trebalo do kraja svibnja predložiti ‘rezanje’ upisnih kvota u školama te na fakultetima koji ‘proizvode’ najve?e viškove kadrova za kojima na tržištu nema potražnje.