Dani Slovačke u Splitu – SADiS 2022
Cilj projekta Dani slovačke umjetnosti je približiti rad slovačkih umjetnika mlađe i srednje generacije galerijama europskih gradova. Od 2012. godine postav ove izložbe bio je u velikim gradovima poput Beča, Londona, Amsterdama, Vilniusa i Sofije. Ove je godine izložba konačno stigla i do Hrvatske. Riječ je o zemlji bogate povijesti s pregršt kulturnih institucija čiji identitet je integralni dio šireg europskog konteksta. Jedinstvena europska zajednica ima zajedničke civilizacijske temelje, ali se materijalizira u jednako tako jedinstvene i specifične ekspresije. Europska unija kao jedinstvena društveno-politička cjelina utječe na sve nacije od kojih je satkana. Kohezija i jedinstvo koje nadrasta sve razlike u mišljenju zadivljujući je fenomen. Poglavito u vremenima izrazite polarizacije društva, zadatak svakog koji vjeruje u potrebu uzajamne suradnje jest stvoriti uvjete za promjenu nacionalnih kultura Europe. Upravo ovo je misao vodilja projekta SADiS.
Prezentacija trenutne slovačke umjetnosti tek je malen fragment europske slagalice. Postav ove izložbe reflektira umjetnike koji su izlagali i surađivali u novijem vremenu (2021. – 2022.) s Galerijom Koniareň – galerijom suvremene umjetnosti sa sjedištem u Trebišovu u Slovačkoj. Izbor autora nije i ne može biti reprezentativan u smislu tehnike, sadržaja ili ideja. Ovaj projekt nije tek spektakularni i reprezentativni presjek slovačke umjetničke scene. U fokusu je stvaranje odnosa u povezanom europskom prostoru što dovodi do predstavljanja zanimljivih umjetničkih ostvarenja stranoj publici stvarajući uvjete za razvoj odnosa između umjetnika i profesionalaca u polju umjetnosti i kulture.
Umjetnički radovi odgovor su na trenutne društvene probleme reflektirajući povijesni i kulturni diskurz. Procesuiranje povijesne memorije države kao i bilježenje trenutnih stvarnosti vidljivo je i u ovom postavu izložbe. Svjedočenje pojedinca o stanju svijeta i kulture te subjektivno iskustva identiteta također su uočljivi elementi.
Izložbu čine radovi 29 umjetnika i to i u najširem mogućem rasponu umjetničkih tehnika i formalnih, stilističkih kategorija. Pažnja izložbe usmjerena je na medij slikarstva čime autori oslikavaju trenutne društvene situacije ili osobne i intimne probleme obojeni vlastitom narativnom vrijednošću. Svijet okruženja oslikan je iz realističke i figurativne perspektive kao i one geometrijske i apstraktne (Katarína Balúnová, Dominika Brečková, Peter Decheť, Dominika Kováčiková, Adam Macko, Juliana Mrvová, Martina Rotlingová, Vladimíra Savkaničová, Natália Šimonová, Michaela Šuranská). Kod nekoliko autora vidljivo su primijenjena načela grafičkih medija. Većina grafički orijentiranih umjetnika rade kao nastavnici pri Odjelu za grafičku umjetnost Akademije umjetnosti u Banskoj Bistrici. Može se kazati da je tiskarstvo shvaćeno kao medij koji je proširen zbog sličnosti s drugim medijima koji imaju sličnosti u vidu slobode, prostornosti i interdisciplinarnosti (Róbert Makar, Matúš Máťatko, Peter Valiska-Timečko, Martin Derner). Tradicionalni grafički principi pojavljuju se u tehnici serigrafije kod Igora Bence i Patrika Ševčíka. Skulpturalni rad i rad na objektu se isto tako može naći na izložbi (Marek Galbavý, Marek Halász, Ján Zelinka, Michal Machciník), a na koncu i fotografija (Stanislav Piatrik, Martin Jombík, Ján Viazanička and Róbert Tappert).
Richard Kitta (ujedno i koautor ovog teksta) i Martin Kudla zajedno sudjeluju u izvozu izložbe (Su)radnja (Dani slovačke umjetnosti u Splitu. U njihovim digitalnim radovima postoji jasna poveznica s nekoliko interdisciplinarnih projekata od kojih bismo barem trebali spomenuti aktivnosti vezane uz inicijativu DIG (Digital Intervention Group) – Skupina za digitalnu intervenciju, koju pronalazimo u slovačkom umjetničkom kontekstu poslije 2010. Serija 2D/3D digitalne matrice Split-Core! nastavlja umjetnički projekt Kamuflaža (Camouflage) Andyja Warhola reflektirajući dobro poznatu seriju pop umjetnika. S jedne strane, radi se o logičkom nastavku aktivnosti velikog projekta MMUAW 2.0 (Muzej moderne umjetnosti „Andy Warhol“ u Medzilaborceu), dok se s druge strane radi o reviziji Warholova djela kao zapravo multimedijalnog umjetnika i „čudnog“ stratega. Ovakva univerzalna pozadina Warhola može se dalje razvijati ne nužno kao aproprijacija umjetnika ili umjetničko intermedijalno multipliciranje.
Ideali i vrijednosti na kojima je suvremena Europa izgrađena postupno bivaju otvoreno prepušteni izazovima. Stoga je tim važnije stvoriti uvjete kojima bi se omogućilo uzajamno priznavanje, komunikacija i pristup različitim nacionalnim entitetima u prostoru zajedničkih vrijednosti, tradicija i kulturnih korijena koje nazivamo Europa.
